Čista Velika najmlađa je župa na području nekadašnje Skradinske biskupije. Odluka o osnivanju župe donesena je dekretom Biskupskog ordinarijata u Šibeniku dana 3. travnja 1969, br. 457/1969. /394/  Mjesto Čista i Guduća uz Cistu spominju se u Lučkoj županiji 1403. i 1407. godine. Nema očitih znakova da je Čista u XIII.-XIV. st. bila samostalna župa. U doba Osmanlija pripadala je Skradinu. .Današnja župa Čista Velika sa zaselkom Gaćelezi u prošlosti pripadala je župi Velim. Kad  je ta župa bila razdijeljena, vjerojatno u XVII. stoljeću, čista je pripala župi Dragišići ali je župnik nastavio stanovati kod crkve Sv. Ane u Čisti. God. 1837. Čista je pripojena Stankovnicima a g. 1881. Raslini. Kako ju je posluživao župnik Piramatovaca, Čista je pridodana Primatovci­ma iako su seljaci sagradili novi župni stan želeći samostalnog župnika. Tek g. 1969. stvorena je župa Čista Velika kojoj su pripali zaseoci: Čista Mala, Gaćelezi, Grabovci, Morpolača i Dragišić.

Crkva sv. Ane

Prema sjećanju starijih osoba najstarija crkvica Sv. Ane bila je duga oko 4 i široka oko 3 m. Radi se po svoj prilici o srednjovjekovnoj građevini, koja je više stoljeća služila župnicima ne samo kao kućna kapela nego i kao mjesna crkva. Zbog starosti i zapuštenosti srušila se jede noći. Mještani su 1922. na istim temeljima podigli nešto veću crkvu. Međutim, tu drugu građevinu porušila je 1943. talijanska vojska. Nakon rata opet je obnovljena. Ali ni ta treća crkva nije bila duga vijeka. Porušena je 1967. da ustupi mjesto novoj i većoj građevini. Nakon rušenja treće crkve počela je izgradnja četvrte crkve po nacrtu ing. Ante Baraća iz Splita. Građena je od betona doprinosom Biskupskog ordinarijata u Šibeniku, Franjevačkog provincijalata Presv. Otkupitelja u Splitu, doprinosom i udjelom mještana. Iste godine (6. XII.) postavljen je betonski krov. Zatim se nastavilo uređenjem unutrašnjosti i crkvu je 26. VII. 1968. blagoslovio msgr. Josip Arnerić, šibenski biskup.Uz crkvu s lijeve strane podignut je betonski zvonik. Zvonik ima dva zvona i električni sat. Radove na izgradnji crkve predvodio je fra Petar Pletikosa, piramatovački kapelan. God. 1987. na betonski krov Sv. Ane stavljen je crijep zv. mediteranka. Ta je crkva za vrijeme  rata  srušena do temelja i nakon  rata  se  izgradila  još  veća  crkva  samo  na  drugoj lokaciji, a  na  mjestu  starih crkvi  napravit  će  se  prigodan  spomenik.

Kapela u groblju i groblje:

S izgradnjom groblja u mjestu povezana je gradnja kapele u groblju. Mještani su je počeli podizati 1975. za župnika fra Ante Grčića. Radovima su došli do krova kapele, a nastavljeni su 1984. postavljanjem betonskog krova. Na taj krov stavljena je 1987. mediteranka. Kapela je izrađena izvana i iznutra. Nedostajalo je zvono koje nabavljeno nakon rata od strane mještanina Ante Storića i postavljeno kad se kapela obnavljala. Mještani Čiste Velike pokopali su svoje pokojne u groblju kod Sv. Jure u Dragišiću. God. 1969. otkupili su teren na ».Crnogorki« od župne crkve u Stankovcima i započeli podizanjem novoga groblja za fra Petra Pletikose, župnika. Groblje su obzidali i rasparcelirali 1970. godine.

Župne kuće:

Prva župna kuća nalazila se nedaleko Sv. Ane, kako se razabire iz biskupova izvještaja 1767. Pri osnivanju župe Dragišić 1747. župnik se odmah nastanio u Čistoj Velikoj. Je li tu postojala starija župna ili bratimska kuća, ne može se sigurno odgovoriti. Kuća je propala, kad je Čista ostala bez župnika 1837. Nalazila se, kažu, oko 50 metara sjevernije od sljedeće  župne kuće.Stara župna kuća vjerojatno je toliko propala, kad je šibenski biskup Zanoni (1895.-1903.) obećao Čišćanima dati svećenika, ako podignu kuću za župnika Mjesto je 1902. kuću podiglo, ali je i dalje ostalo bez svećenika. Biskup Zanoni je umro, a njegov nasljednik nije mogao ispuniti obećanje svoga prethodnika u pomanjkanju dijecezanskih i redovničkih svećenika. Provincija Presv. Otkupitelja obnovila je tu kuću i u nju se uselio 1965. fra Petar Pletikosa, kapelan Piramatovaca. Ispred župne kuće izgrađena je 1974. cisterna za kišnicu.Uz župnu kuću sa sjeveroistočne strane podignuta je za župnika fra Ante Grčića vjeronaučna dvorana po nacrtu ing. Berislava Kraljeva iz Zadra. Dvorana je bila duga 8 i široka 4,10 m. I ta župna kuća je za vrijeme rata srušena no sad je iopet  napravljena nova u kojoj  sada prebiva sadašnji župnik fra Petar Teskera.Na veliko zadovoljstvo mještana i fra Petra Teskere, župnika, 10. siječnja 2004. godine, devet godina od barbarskog  pohoda na selo, novu župsku kuću  blagoslovio je provincijal redovničke zajednice, provincije PRESVETOGA OTKUPITELJA,  dr. fra Željko TOLIĆ.

Crkva Sv. Petra u Morpolači u polju:

Crkva Sv. Petra je ranoromanička građevina iz XII. st. s polukruž­nom apsidom, presvođena, sa zvonikom na zapadnom pročelju. Zvonik je najčišći primjer romaničke arhitekture.Kod pohoda Sv. Petru 1721. biskup naređuje da se nabavi pet mis­nica bijele, crvene, crne, zelene i ljubičaste boje s odgovarajućim velima. Crkva se dobro zatvara i na zvoniku je zvono. Crkva posjeduje vinograd i 20 kampa oranice. Na drugom mjestu kaže da crkva ima 30 dana oranice, koju joj je dodijelila državna vlast. Posljednju obnovu Sv. Petra izvršio je 1988., Zavod za zaštitu spomenika kulture u Zadru. Pod zaštitom je od 20. 1. 1962. (br. 35/7) Regionalnoga zavoda za zaštitu spomenika kulture Split.U zvoniku nasuprot ulaznim vratima s desne strane nalazila se je kamenica za blagoslovljenu vodu, postavljena na nadgrobni spomenik koji je upotrijebljen za podnožje kamenici. Na spomeniku se primjeći­valo samo nekoliko starohrvatskih slova. Ostali dio natpisa bio je premazan malterom vjerojatno u doba postavljanja spomenika ispod kame­nice. Nakon uklanjanja maltera na nekim se mjestima primjećuju ostaci vapna čvrsto srasli s kamenom. Slova u natpisu nisu oštećena osim pr­voga kraka slova M u petome redu. Pismo na spomeniku je bosančica. Spomenik se bez dvojbe nalazio u groblju uz crkvu, pa je svojedobno poslužio kao postolje za kamenicu kod ulaza u crkvu. Njegova visina je 68, širina pri vrhu 27,5 i pri dnu 22, a debljina 19,5 cm. Križ (svastika) povrh natpisa je nešto oštećen.Uz crkvu Sv. Petra je vrlo, staro groblje. Biskup primjećuje 1721. da se groblje ogradi dračom, ako se ne može obzidati i da se u sredini postavi drveni križ. U novije doba groblje je dosta zapušteno i devas­tirano kopanjem pijeska. Još se vide ostaci stećaka na grobovima blizu crkve. Ima više naslaga grobova.

Crkva Sv. Jure u Dragišićima:

Sv. Jure je građevina iz doba romanike. Svod je bačvast s pojasni­cama i slijepim lukovima. Čini se da je s vanjske sjeverne strane crkva imala kontrafore, koje su uklonjene do temelja. Građevina je u zemlji za nekoliko stepenica. God. 1708. bila je već obnovljena.Oko Sv. Jure je groblje u kojemu ima još dosta stećaka. Ima više slojeva grobova. Katolici iz Gaćeleza još se ukapaju u tome groblju.Iznad crkve Sv. Jure prema jugu izdiže se brežuljak, na kojemu se je u srednjem vijeku isticao utvrđeni grad Dragišić, po kojemu nosi naziv današnje naselje, a bio je sjedište hrvatskih velmoža.

Crkva Sv. Ante u Gaćelezima:

Crkvica Sv. Ante bila je po svoj prilici podignuta najkasnije u XV. stoljeću. Više puta je popravljana i obnavljana, kako se može razabrati iz biskupskih vizitacija. Tako je pri biskupovu pohodu 1767. naređeno da se podigne zvonik, nabavi zvono i ključ za zaatvaranje/414/ God. 1805. biskup je našao Sv. Antu otvorena i zapuštena. Zato su kalež i neke druge stvari pohranjene kod župnika, a ostalo kod Paškala Zekonje:/415/ Za župnika fra Ante Grčića odlučeno je da se podigne crkva većih dimenzija. Staru crkvu nisu odmah porušili, već su je (1973.-1974.) ogradili betonskim zidovima nove građevine. Za Grčićeva nasljednika fra Bernardina Kambera, župnika, nastavljeni su radovi na dogradnji nove crkve 1980.-1981. Povrh vanjskih zidova stavljena je betonska deka, zatim krovna konstrukcija i tada je crkva pokrivena crijepom. U isto doba na zapadnom lijevom uglu pročelja crkve izgrađen je klasični tip zvonika. Na zvoniku su dva zvona. Crkva je uređena izvana i iznutra.